domingo, 28 de noviembre de 2010

JOJO IPY'AROPÚMO'ÂRAMO GUARE

 
(Mbo'ehára Lucila Leivandive rohai va'ekue)



He'i chéve peteî jevy chembo’eha kuera:
- Neîna mbo'ehara: mombe'u gua'u ipyahumíva, na ñahendúmi,
   nde reikuaahaicha ymave guare,
   ha ikatuvéramo póra rehegua. 

- Pekirirîmba ramo ikatúmba' éne che akâgui osê, 
   mandu'a rokáipe iñongatupy. 

- ¡Neî, peina iñapysêma, ko amombe'útava ningo,  añete oiko va'ekue!

Pejapysakamíntekena lo mitâ, 
kóva ko “suceso” Jojope ojehúvaekue oñemboki ñepyrû ramo guare ña Pali rehe.

Ichugui ningo upéramo ojehasa mivéma tasê rei rei. 

Ijespuelasembaitéma, ha katu oiko ichugui karia'y puku, 
rasa ijukýva ha ikatupyry

Ha’e ningo kuñandi ipo'ami voi.

Upéichami oiko pekyrapykuéri, opárupiete, ku "platavaícha" oikundaha. 

Mitâkuña porâ, ha'e ohechahápe, oñembopysyry, oñembohesa'i ha omongeta.
Chupe opukavýrô térâ ohetûmívo, ku mba'e he'êvaícha, osyrypa.

Péicha oikohápe oñemboki peteî mitâkuña porâ, 
resa pukavy, hatypykua jovái,  ha hi’áva apopêva rehe. 

Ohómi va'erânte mombyry ohechávo pe ikichiha, 
ndoikuaái kane’ô, ára vai térâ tape mombyry. 

¡Hasy peve ojuhu imoakâ guapyharâ.
Ta'emi peême, na aguîri ete ningo opyta Ñai’ûnguágui ku Vera kosta. 

Upevere ndojokói chupe ára haku, ama, ni yvytu vai. 
Ka'aru asajevove oheja ohejáva, 
oipykúi tape oguahê hagûaicha pytûmby jave.

Oigyru “alambre”, ojapyhara "trankera",  py’a tarovápe, omombyky tape .

-          - Adio ña Remigia, ¿tahasami nderógarupi?
-          - Neî che memby ¿moô gotyo rejapi?
-          - Ahami, hasýpe, chemborayhu jára amomaiteivo. 
      - Iporâ upéva, tereho pya'eke, ani nde pytû.
Ogûahê vovénte ipy'ajera,
ijyvága pukavy ohechávo, ombogue ijy’uhéi. 

Vy’a, juavi´û, joguerohory, ñasaindy rendýpe, 
pyku'ipe ñúicha oñomokunu’û.

Oukuévo hina peteî jevy, iñembokiha rógagui pyhare pytû, 
otiri yvága, mombyry osunu, 
- okyvétahina, he'i ijupe.
- Na chemoirûmína “Señor San Gregorio” chéngo nde tokajo ha romyataindy.

Ha péicha  oguahêma ka'ysa yvatépe, 
karai Alisio róga ohasa rire, iñakâme ipu vaka jejukáramo guaicha,
ho'áva ha tuicha tyapu.

Ña Susana róga ohasápamívo, ohupyty
Kurusu de López (ambue jevy amombe'uta peême mba'eicha rupi pa) 
¡Chake póra, he'i ju'i...!
Ojehechauka ichupe aravera rendýpe,mba'e oikuaa'yva .
Osapymi hatâ, oñendymokô, ojehovasa. 

Ha’ete voi yvytu oipejúva hatâ hatâve, otyky tykýma, okyta katu,  
Ja hesápirîma, ha ojesape'ápe ndaha'éi ha'e,
hague pu’âmba ha hetyma kangy,
ohechárupi mba’e morotî.

Opu’âvaicha ivýgui,
ha osyryry hape oñemboja hese. 

Ijahy'o guýpemi oñembo'e pere, 
oguývo ha ovakâvo “Bendito” ha “Crendio Padre”, 
oñendy mokô, py’aguasu ohupi ha oguata pya’eve.

Ohasa rirénte vaicha oñandúma hapykuéri ohova, ipyahê vevúi, 
hetyma ojokóvaicha anive oho.
Ipypohýipa, yvy rehe oja vaicha, ikorasô perere.

- Cheakâmente hina, he’i ijupe,
    anichéne chéve “ojesusede”, mbeguemínte ahata ani añemondýi,
- Chendive ohoséramo, mba'e jajapóta.

Ha’e  ipya’evérô terâ opytavevo, ambue avei.

Tape ipukuvévaicha,
peicha oho mombyry porâ oguahê peve táva rembe’ýpe, 
ipy’a jera, opámavemarupi pyhare pytû, 
tape ohesapéma “lampiû” kuéra ita, 
- Ko'êtîma hina, oîma opu'âva okay’uhaguâ.
Opyta upépe ojapysaka.
¡Opyta avei pe imuñaha!  

Omyendysévo peteî “Triunfo Largo”,  oikyty “fósoro” ha yvytu ñaña ombogue ichugui. 
Hasýpe poryrýi hape ombojepota, 
oipyte, omokó  ha oipeju jevy, pety ratatî.

Peju San Vicente, Tupasy Merce ha  Santokueraita
pene memby keridorehe kena pemaña.

Jovasá jovaipe ipy'aguasuvéma, ojere omaña.

Upépe osê, tuicha ipukapo, opuka puku ha hesaypa.

Mombyry vaicha ohendu oñe'êva: 
- Reñembopy’aguapýkena chera’y,
    ndeve riokuaavaicha.... ¡Karai Nenito ra’y,ningo ra'e!. 
- Nemondýi tuichápa upe jaikuaáva, ombojuapy.

Ogueru hi'â, oguapy ita ári pe tape yképe, ojopy iñakâ ha ombohovái:
- Nahâniriveima Karai Ramô Puku, 
- “Cal“ ryrukuénte nigo ra’e, che sapatu tákorehe ojelia isâ,
- Ha do kilómetro míinte ambotyryry, ndajeréirupi amaña haguâ,
   aimo'â rupi ku "malavisión".


Opa.

No hay comentarios:

Publicar un comentario